Naše emocije nisu samo osjećaji koji prolaze kroz um – one duboko utiču na tijelo. Svaka emocija ima svoj „organ odjeka“, a dugotrajna neravnoteža može izazvati fizičke probleme. Kada razumijemo ovu povezanost, možemo lakše pronaći unutrašnji mir i očuvati zdravlje.
Briga → Želudac
Prekomjerna briga povećava kiselost u želucu i može izazvati probavne tegobe, mučninu ili bol. Ljudi koji stalno brinu često pate od gastritisa jer napetost utiče na lučenje želudačne kiseline. Opuštanje i svjesno disanje mogu pomoći da se smiri želudac i um.
Strah → Bubrezi
Hroničan strah iscrpljuje vitalnu energiju i remeti ravnotežu bubrega. U tradicionalnoj medicini bubrezi se smatraju sjedištem životne snage – kada ih oslabimo strahom, osjećamo umor, hladnoću u tijelu i nedostatak volje.
Get in Early! Wait no more!
Join the Meme Revolution
Join the Meme Revolution! Buy now!
Ljutnja → Jetra
Ljutnja najviše pogađa jetru, organ koji čisti krv i reguliše energiju. Kad potiskujemo bijes, jetra „zadržava“ tu emociju, što može izazvati glavobolju, razdražljivost i probleme s probavom. Učenje kako izraziti ljutnju na zdrav način oslobađa tijelo od unutrašnje napetosti.
Tuga → Pluća
Duboka tuga slabi pluća i otežava disanje. Ljudi koji dugo tuguju često osjećaju težinu u grudima ili kratak dah. Disanje na svježem zraku i emocionalna podrška mogu pomoći da se pluća „otvore“ i ponovo napune snagom.
Stres → Srce i Mozak
Dugotrajan stres povećava krvni pritisak, remeti san i smanjuje koncentraciju. Srce i mozak najviše trpe kada ne odmaramo dovoljno i stalno žurimo.
Zaključak:
Balansiranje emocija znači brinuti o tijelu. Smiren um jača svaki organ i obnavlja energiju. Kad njegujemo unutrašnji mir, cijelo tijelo diše lakše i zdravlje prirodno cvjeta.