Uzgoj vinove loze iz reznica predstavlja jednu od najstarijih i najpouzdanijih metoda razmnožavanja ove plemenite biljke. Ovaj način sadnje koriste i profesionalni vinogradari i hobisti koji žele proširiti svoj vinograd ili zasaditi nekoliko čokota u kućnom vrtu. Prednost ove metode leži u njenoj jednostavnosti, dostupnosti i mogućnosti očuvanja tačno određene sorte grožđa.
Razmnožavanje vinove loze reznicama omogućava:
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
očuvanje genetskih osobina sorte
značajno smanjenje troškova sadnog materijala
kontrolu kvaliteta biljaka od samog početka
osjećaj zadovoljstva jer vinograd nastaje vlastitim rukama
Iako proces zahtijeva strpljenje i pažnju, rezultati su dugoročno izuzetno isplativi.Objasniti cemo kako pravilno odabrati reznice, kada ih saditi, kako ih njegovati i šta očekivati u godinama koje slijede.
Šta čini kvalitetnu reznicu?
Kvalitet reznice direktno utiče na uspješnost zakorjenjivanja i kasniji razvoj čokota. Idealne reznice vinove loze imaju nekoliko jasno definisanih karakteristika:
dužina između 20 i 30 centimetara (otprilike 8–12 inča)
prisustvo 3 do 4 dobro razvijena pupoljka
uzete sa zdravog, jednogodišnjeg drveta
unutrašnjost reznice treba biti zelena i svježa, nikako suha ili smeđa
Gornji rez se pravi koso, pod uglom od oko 45 stepeni, i to neposredno iznad pupoljka. Donji rez mora biti ravan i smješten tik ispod pupoljka. Ovakav način rezanja olakšava razlikovanje gornje i donje strane reznice, ali i podstiče pravilno zakorjenjivanje.
Tvrde i meke reznice – u čemu je razlika?
Postoje dvije osnovne vrste reznica koje se koriste kod vinove loze:
Tvrde (drvenaste) reznice
uzimaju se tokom zimskog mirovanja, najčešće krajem zime
otpornije su na isušivanje
imaju veći procenat uspješnog prijema
idealne su za početnike
Meke (zelene) reznice
uzimaju se u proljeće ili rano ljeto
brže formiraju korijen
zahtijevaju više pažnje i vlage
osjetljivije su na isušivanje
Za većinu amaterskih vinogradara preporučuju se upravo tvrde reznice, jer su stabilnije i lakše za rukovanje.
Pravo vrijeme za uzimanje i sadnju reznica
Najpovoljniji period za uzimanje i sadnju tvrdih reznica je kasna zima, neposredno prije nego što pupoljci počnu bubriti. U tom trenutku biljka se još uvijek nalazi u fazi mirovanja, ali se u njoj već pokreću životni procesi.
Reznice se ne smiju ostaviti da se isuše. Ako se ne sade odmah, potrebno ih je:
čuvati na hladnom mjestu
umotati u vlažnu krpu ili pijesak
redovno provjeravati njihovu svježinu
Zdrava reznica mora biti elastična i blago vlažna na dodir.
Upotreba hormona za zakorjenjivanje
Iako vinova loza može pustiti korijen i bez dodataka, korištenje hormona za zakorjenjivanje značajno povećava uspješnost procesa. Donji kraj reznice se umoči u prah ili rastvor hormona, koji stimuliše razvoj korijenovog sistema.
Prednosti upotrebe hormona:
brže formiranje korijena
veći procenat uspješnih sadnica
jači početni rast mladih čokota
Sadnja reznica
Vinova loza najbolje uspijeva u propusnom, plodnom zemljištu. Idealni uslovi podrazumijevaju:
dobru drenažu
pH vrijednost između 5,5 i 6,5
prisustvo organske materije
Prije sadnje, tlo je preporučljivo prekopati i obogatiti kompostom ili zrelim stajnjakom. Teška, glinovita tla treba poboljšati dodavanjem pijeska.
Način sadnje
Reznice se sade tako da:
dvije trećine reznice budu u zemlji
najmanje dva pupoljka ostanu iznad površine
donji rez bude usmjeren prema dolje (izuzetno važno)
Razmak između reznica treba biti 90–120 cm, dok razmak između redova iznosi 2,5 do 3 metra. Ovakav raspored omogućava dovoljno prostora za razvoj korijena i kasnije oblikovanje čokota.
Početna njega nakon sadnje
Odmah nakon sadnje, reznice je potrebno:
obilno zaliti
prekriti slojem malča radi zadržavanja vlage
redovno provjeravati vlažnost tla
U prvim sedmicama tlo mora biti stalno vlažno, ali nikako natopljeno vodom.
Njega i održavanje mladih loza
Zalijevanje i prihrana
Tokom prve godine, redovno zalijevanje je ključno. Kako se biljke budu ukorjenjivale, učestalost zalijevanja se postepeno smanjuje.
Prihrana se obavlja umjereno:
lagana prihrana nakon nekoliko mjeseci
koristiti uravnoteženo đubrivo
izbjegavati prekomjerno đubrenje
Zaštita mladih biljaka
Mladi čokoti su posebno osjetljivi na:
životinje
niske temperature
mehanička oštećenja
Preporučuje se upotreba:
zaštitnih mreža
fizičkih barijera
nagrtanja zemlje oko baze u hladnijim krajevima
Formiranje i rezidba vinove loze
U prvoj godini cilj je razviti jak i pravilan glavni izdanak. Preporučuje se:
postavljanje kolca za oslonac
ostavljanje jednog najjačeg izdanka
uklanjanje slabijih izdanaka
Rezidba u narednim godinama
Od druge godine započinje oblikovanje loze na žici ili drugom nosaču. Rezidba se obavlja:
svake godine u kasnoj zimi
radi kontrole rasta
radi podsticanja rodnosti
Pravilna rezidba je jedan od najvažnijih faktora uspjeha u vinogradarstvu.
Rješavanje problema
Bolesti i štetočine
Vinovu lozu treba redovno pregledati kako bi se na vrijeme uočili problemi poput:
pepelnice
lisnih uši
truleži korijena
Po potrebi koristiti organska ili preporučena zaštitna sredstva, uvijek u skladu s pravilima dobre poljoprivredne prakse.
Problemi sa zakorjenjivanjem
Neće se svaka reznica primiti, što je potpuno normalno. Da biste povećali uspješnost:
posadite više reznica nego što vam je potrebno
pazite na pravilnu orijentaciju reznice
održavajte optimalnu vlagu tla
Berba i dugoročno upravljanje vinogradom
Vinova loza uzgojena iz reznica obično počinje davati grozdove u trećoj godini. Prve berbe su skromne, ali se prinos povećava kako čokot sazrijeva i jača.
Dugoročna njega vinograda
Za dugoročan uspjeh potrebno je:
redovno orezivanje
povremena analiza tla
pravilno upravljanje hranjivim materijama
stalno praćenje zdravstvenog stanja loze